Pogled u budućnost
Brodograđevna historijografija iznimno je zanimljivo i izazovno područje istraživanja u kojem se susreću brodogradnja, strojarstvo, pomorstvo, podvodna arheologija i povijest kao zasebne znanstvene discipline. Značaj brodograđevne historijografije očituje se kako u očuvanju narodne baštine tako i u shvaćanju općega tehničkog napretka te utjecaja globalnih i lokalnih društvenih previranja na razvoj brodogradnje kao iznimno važne gospodarske grane. Unatoč tome, postojeća znanstvena i stručna istraživanja ograničena su nedostatnim materijalnim sredstvima ili pak nedostatkom interesa javnosti za teme koje su nekad bile ključne za opstojnost primorskoga i otočnoga stanovništva. Stoga su nam danas dostupne tek fragmentirane informacije o povijesti hrvatske brodogradnje iz čega slijedi da je i naše shvaćanje sasvim ograničeno i podložno brojnim osobnim interpretacijama. Ipak, ne treba izgubiti iz vida vrlo važnu činjenicu na koju je ukazao engleski književnik L. P. Hartleya ističući u svojem romanu Posrednik da je prošlost strana zemlja, tamo stvari rade drukčije. Imajući sve navedeno na umu, možemo zaključiti kako je brodograđevna historijografija vrlo važna znanstvena disciplina koja doprinosi dubljem razumijevanju odnosa čovjeka i mora. Pritom su brodovi uvijek imali neizostavnu ulogu. Konačno, suvremena hrvatska brodogradnja utemeljena je na iskustvu i postignućima generacija graditelja drvenih brodova. Bez tako dubokih i čvrstih korijena ne bi bilo moguće postići zapažene rezultate na zahtjevnom međunarodnom brodograđevnom tržištu. Pritom se posebice ističu suvremeni brodovi koji svojim karakteristikama nadmašuju većinu konkurentskih brodogradilišta, posebice u kontekstu suvremenih izazova poput energetske učinkovitosti, novih materijala i tehnologija. Navedena tri aspekta obilježit će budući razvoj brodogradnje kao suvremene gospodarske grane koja svoje korijene pruža sve od pojave prvih civilizacija.
